Izbor sudaca chez nous

Jutarnji list navodi:

Ministrica pravosuđa Ana Lovrin je na tvrdnju novinara da je Hrvatska dobila zamjerku od EU da netransparentno bira suce odgovorila da nema jedinstvene pravne stečevine u EU kod izbora predsjednika sudova pa ih tako u različitim zemljama bira vijeće, premijer, parlament ili kralj.

"Sada pripremamo novi zakon o vježbeništvu i o napredovanju u sudačkoj karijeri kojima će se osigurati transparentost i objektivnost", navodi ministrica. (Hina)

OK, idemo viditi što novinari tvrde da je rekla:

1. Na kritiku da se suci biraju netransparentno rekla je da o izboru sudaca ne postoji jedinstvena pravna stečevina. Je li htjela reći da ako ne postoji, možemo ih birati kako hoćemo?

2. Pripremamo novi zakon koji će osigurati transparentnost i objektivnost. Znači, sada napredovanje sudaca nije transparentno i objektivno. Upravo zato nam treba novi zakon. Ako bi već sada bilo transparentno i objektivno novi nam zakon ne bi trebao.

Jedino ostaje nejasno, zašto bi izbor sudaca trebao biti transparentan i objektivan, ako o tome ne postoji pravna stečevina.

Ministarstvo financija i direktive

S web stranice Ministarstva:

"Hrvatski ministar financija Ivan Šuker ocijenio je u srijedu u Bruxellesu da prijedlog za smanjenje cijene naftnih derivata smanjenjem trošarina i drukčijim obračunom PDV-a, nije u skladu s direktivama EU-a.

"Ne mogu reći da je to nemoguće prema direktivama EU-a, to još treba provjeriti, ali mislim da se to nigdje ne primjenjuje", rekao je Šuker, odgovarajući na upit da komentira prijedlog SDP-a da se Vlada odrekne dijela prihoda od trošarina na naftne derivate, odnosno da PDV na naftu obračunava na nabavnu cijenu, a ne na konačni proizvod."


Nagradno pitanje: ako može ministar Šuker, mogu li se i građani pozvati na neku direktivu u postupcima pred njegovim ministarstvom ili npr. Poreznom upravom?

Temeljne pravničke vještine

U novom broju German Law Journal (br. 9 iz 2008.) objavljen je izuzetno zanimljiv članak o pravnom obrazovanju u SAD i Njemačkoj u svjetlu bolonjskog procesa.

Prvi dio članka
Drugi dio članka

U prvom dijelu (str. 589 et seq.) raspravlja se o temeljnim pravničkim vještinama koje se smatraju bitnim dijelom pravničke profesije i koje bi se trebale razvijati u pravničkom obrazovanju. To su:

• Rješavanje problema
• Pravna analiza i razmišljanje
• Istraživanje pravnih izvora
• Istraživanje činjenica
• Komunikacija
• Davanje savjeta
• Pregovaranje
• Organizacija i upravljanje pravnim poslovima
• Prepoznavanje i rješavanje etičkih dilema

Autor kritički zaključuje:

• The current university training leading to the Erste Staatsexamen, followed by the two-year Referendariat and the Zweite Staatsexamen hinders the internationalization of the curriculum and makes compliance with the Bologna mandates extremely problematic.

Otvaram raspravu o pravničkom obrazovanju u Hrvatskoj!

Nacionalni parlamenti pripremaju se za EU

Pripremajući se za svoju novu ulogu u nadzoru supsidijarnosti propisanu Lisabonskim ugovorom, nacionalni parlamenti pokreću inicijative za promjenu nacionalnih propisa.

The French Parliament has changed the Constitution to enshrine the subsidiarity mechanisms. The Finnish Eduskunta will add a specific procedure for subsidiarity in its Rules of Procedure. The Belgian Chambre des representants has changed its rules as well and reinforced its staff with three new members. The Hellenic Parliament has established a working group to come up with proposals. Meanwhile in Spain, the EU Joint Committee for EU affairs has tabled a series of measures to prepare not only the parliament, but also, more broadly, to finetune its relations with the government, which in some cases might conflict with the opinion of the chambers.

Link na članak

Lisabonski ugovor, ovaj puta službeno

U petak 9.5. pročišćeni tekst Lisabonskog ugovora (Ugovor o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije) objavljen je i u Službenom listu.

Koliko nam je poznato, nema sadržajnih izmjena u odnosu na tekst objavljen na stranici Vijeća sredinom travnja.

Priložena je i usporedna tablica starih i novih brojeva članaka. Od početka se naslućivalo, a sad je i nakon letimičnog pogleda jasno da nova verzija Ugovora donosi nove glavobolje svima koji uče, poučavaju ili se na bilo koji način služe pravom EU. Gotovo svi poznatiji članci promijenili su numeraciju. Članci 28 i 30 UEZ postaju članci 34 i 36 (povratak u razdoblje prije Nice što se tiče opravdanja za restrikcije slobode kretanja robe), cijelo pravo tržišnog natjecanja pomaknuto je 20 članaka unaprijed (čl. 81. postaje čl. 101. itd.), čl. 94., 95., 308. također su se preselili, i tako dalje.

Nacionalni suci i pravo EU

EU Law Blog prenosi nacrt Izvještaja o ulozi nacionalnog suca u europskom pravosudnom sustavu, uz prijedlog rezolucije Europskog parlamenta, koji je napisala Diana Wallis, zastupnica u Europskom parlamentu.

Izvještaj je sastavljen za Odbor za pravna pitanja EP-a. Uključuje rezultate opsežne ankete među sucima različitih država članica o tome koliko su upoznati i u kojoj mjeri primjenjuju europsko pravo. Za ilustraciju, najbolje je citirati sam izvještaj:

"A. whereas a survey carried out by the Rapporteur during the second half of 2007
highlighted:
– significant disparities in national judges' knowledge of Community law across the European Union, with awareness of it being sometimes very limited,
– the urgency of enhancing the overall foreign language skills of national judges,
– the difficulties national judges experienced in accessing specific and up-to-date information on Community law,
– the need to improve and intensify the initial and life-long training of national judges in Community law,
– the judges' relative lack of familiarity with the preliminary ruling procedure, and the need to reinforce the dialogue between national judges and the Court of Justice,
– the fact that Community law is perceived by many judges as excessively complex and opaque,
– the need to ensure that Community law lends itself better to application by national judges"

Što se tiče konkretnih pokazatelja, samo nekoliko primjera:

- 94% anketiranih sudaca u Francuskoj smatraju da su slabo upoznati s postupkom za donošenje odluke o prethodnom pitanju (preliminary ruling).
- 8% sudaca ne zna kako pristupiti informacijama o pravu EU; od onih koji znaju, samo 18% to čini redovito. 17% to ne čini uopće.
- 61% anketiranih sudaca nikad nije pohađalo obrazovni program vezan uz pravo EU.

Očito je da Hrvatska kao potencijalna članica nije jedina koju čeka mnogo posla u pripremanju sudaca.

Puni tekst izvještaja nalazi se ovdje.